Informacije o psiholo kim studijama

Izbor profesije nije stvar najsvjetlijeg, osim ako ne osjeæamo izvanredan poziv da obavimo ulogu dodijeljenu odreðenom poslu. Ljudi su sve vi¹e kvalificirani za psiholo¹ku pripremu, jer ovo podruèje nas prati u svim aspektima stana i ¾ivi veliku potra¾nju za psiholozima u znanosti, savjetovanju i medijima, marketingu, ogla¹avanju, politici ili samim pregovorima.

Raditi kao psiholog je izuzetno zanimljiva aktivnost, jer prije svega radi sa svima, a svatko od nas ima svoju jedinstvenu zagonetku. Najva¾nija u sada¹njoj praksi je sposobnost slu¹anja, ali i nepristranost. Pogotovo se psiholozi koji rade u klinici svakodnevno susreæu s raznim problemima koji skupljaju siroma¹tvo, alkoholizam, iskljuèenost iz dru¹tva ili snagu u obitelji. To su stvarno situacije koje ne mo¾ete proæi ravnodu¹no, ali u kojima se takoðer ne mo¾ete emocionalno ukljuèiti. Jedina pomoæ je, dakle, razgovor koji æe dati pojedincu priliku da odagna potisnute emocije i tra¾i mi¹ljenje ispravne i potpuno objektivne osobe.Ponekad jedan sastanak daje jasan uvid u pat-poziciju, a ponekad i sustavne posjete. Psiholog, pored svojih misli, koje koristi tijekom sastanaka s pacijentima, ukazuje i na odgovarajuæe ustanove koje suraðuju s psiholo¹kim savjetovanjem, koje prestaju s odreðenom temom i mogu dobro proæi u odreðenom trenutku nego sam psiholog. Sve popularniji razlog zbog kojeg upuæujemo na psihologe je sveprisutni stres koji nas spreèava da ispravno funkcioniramo.

U uspjehu djece, njegov sudionik je nedostatak znanja i privr¾enosti nekih svojih roditelja, problemi u uèenju, nedostatak nagla¹avanja od strane njegovih vr¹njaka i èesto problemi s stimulansima. Promjenom odraslih, njihove se brige vide u sjeni odmora, dugotrajnog rada, financija i obiteljskih problema. Posjet psihologu savr¹en je poèetak pozitivnog kraja neuspjeha i èini se da osjeæamo da nismo sami sa svima prisutnima.